Make your own free website on Tripod.com

www.Srebrenica1995.org & www.SrebrenicaNet.com

11. Juli 2008. godine

Home / Pocetna
.:. Spisak nestalih .:.
.:. 11. Juli 2005 .:.
.:. 11. Juli 2006 .:.
.:. 11. Juli 2007 .:.
.:. 11. Juli 2008 .:.
.:. 11. Juli 2009 .:.
.:. Video snimci .:.
.:. Srebrenica .:.
.:. Sta je Srebrenica? .:.
.:. Historija grada .:.
.:. Genocid .:.
.:. Masovne grobnice .:.
.:. Slike - Srebrenice .:.
.:. Slike - Potocari .:.
.:. PalTalk .:.
.:. Hadis .:.
.:. Kontakt .:.
.:. Knjiga gostiju .:.
.:. O nama .:.

.:. Trinaesta(13.) godišnjica od genocida u Srebrenici .:.

Srijeda, 09 Juli 2008
 
Dzenaza 11. jula 2008. godine za 308 srebreničkih žrtava pronađeno na 55 različitih lokacija
 
- U Srebrenici se desio - genocid. Dokazi za to su neporecivi!

Sjedinjene Države predvodile su nastojanja da se početkom devedesetih godina intervenira u BiH i to je dovelo do okončanja rata. Od tada, mi smo duboko opredijeljeni da pomognemo da BiH bude prosperitetno, mirno, multietničko društvo.

S osjećajem skrušenosti i ponosa prisustvovat ću komemoraciji 11. jula i skrušeno i ponosno govorit ću na tom skupu. Komemoracija je iznimno važna kako bi se omogućilo da se pokopaju mrtvi i pronađu nestali za kojima se traga. U Potočare idem kao predstavnik vlade SAD, sa mnom idu moja supruga i sin, kako bismo odali počast žrtvama.

Mi ćemo nastaviti pomagati građanima Srebrenice i želim istaći predanost svoje vlade tom gradu, posebno porodicama žrtava te užasne tragedije. Svi smo odgovorni da osiguramo da se ovaj užasni zločin više nikada ne desi - kaže u razgovoru za "Dnevni avaz" ambasador SAD u BiH Čarls Ingliš (Charles English).

Zašto idete na "Marš mira"?

- To je jako bitan dio komemoracije. Tamo ću ići sa suprugom i sinom. Učešćem na maršu ljudi aktivno pokazuju da se sjećaju zločina i obavezuju se da se takvo nešto ne ponovi. To što idem s porodicom izraz je aktivne solidarnosti.

Šta ćete reći u Potočarima?

- Svrha obraćanja je da govorimo o užasnom zločinu koji se tamo desio, da ga nazovemo pravim imenom - genocidom i potcrtamo činjenicu da se neko mora pozabaviti onima koji su ga izvršili. Pravda mora biti zadovoljena. Također, treba se pokušati krenuti putem pomirenja, da se nada probudi kod građana Srebrenice i da se oni fokusiraju na budućnost.

Govorit ću s osjećajem skrušenosti znajući da veličina mojih i bilo čijih riječi ne može na adekvatan način odraziti užas patnje kroz koju su Srebreničani prošli.

SAD su prilično angažirane u Srebrenici. O kakvim se projektima radi?

- Veoma smo angažirani u Srebrenici već dugo, rekao bih već 13 godina. Počeli smo s osnovnim stvarima - obnova kuća, infrastrukture, stvaranja institucionalnih aranžmana u Srebrenici kojima će se omogućiti upravljanje općinom.

Također, snažno smo aktivni u pomoći radu tužilaca, posebno u nabavci instrumenata i osiguranja novca kako bi zločini u Srebrenici bili ispitani i zločinci kažnjeni. Dali smo milion dolara da se Potočari etabliraju kao državna institucija. Do sada smo uložili 8,5 miliona dolara, ponajviše putem USAID-a. Dali smo i specijalnog izaslanika koji više od jedne godine radi i na tome da se u Srebrenici ljudi pomire. Potpuno smo podržali ambasadora Kliforda Bonda (Clifford) u aktivnostima u Srebrenici.

Kako gledate na to da se tužba Međunarodnog suda pravde (MSP) ignorira?

- Operativni element te tužbe je poziv Srbiji da sarađuje s Tribunalom u Hagu. SAD u potpunosti podržavaju i zahtijevaju da sve zemlje u potpunosti sarađuju s tim sudom i izruče one koje je taj sud osumnjičio. Stalno vršimo pritisak da Karadžić i Mladić budu izvedeni pred lice pravde. To je primarni fokus. SAD zagovaraju da se ta presuda u potpunosti provede.

Kada smo kod političkog pritiska, kako odgovarate na optužbe iz SDA da ste ih natjerali da promijene kandidata za načelnika općine?

- To je vrlo interesantno pitanje! Za SAD, Srebrenica je nešto posebno! Tražili smo i tražimo način da se dođe do trenutka kada će se ljudi pomiriti, bolje osjećati. Nastojimo naći način da se ljudi koji su tamo ili se kane vratiti, što bolje osjećaju.

Srebrenica je posebno mjesto u BiH gdje se užasna tragedija desila. Mi želimo pomoći da se radi na posebnom statusu Srebrenice, kada su općinski izbori u pitanju, pomogli smo da se napravi izuzetak u Izbornom zakonu kako bi se ljudi mogli registrirati i glasati za općinsko vijeće.

Mi smo se veoma mnogo angažirali na tome, pozvali da se kandidiraju načelnici koji će objedinjavati ljude, graditi strukture za 21. stoljeće... Kada je Srebrenica u pitanju, dobio sam dva pisma, koja su napisali stanovnici Srebrenice. U njima su iznijeli konkretan zahtjev bošnjačkim liderima, a Američkoj ambasadi oni su samo proslijeđeni. Iskreno se nadam da su bošnjački politički lideri s istom zabrinutošću i pažnjom, kao ja, pročitali ta pisma.

Zatražio sam od lidera da uzmu u obzir zahtjeve stanovnika Srebrenice i da se ponašaju u skladu s tim. Ako je to za političke lidere pritisak, onda je možda njihovo shvatanje političkog procesa drugačije nego moje.

Znate li novog kandidata SDA?

- Ne. Čuo sam ime kandidata, ali ne znam ništa o njemu.

SAD dugoročno ostaju angažirane u BiH

- OHR će se transformirati u Ured specijalnog predstavnika EU nakon što se za to stvore uvjeti.

Nema jedinstvenog stava bošnjačkih, hrvatskih i srpskih lidera prema tome kako bi OHR u budućnosti trebao izgledati. Neki traže da on ostane do kraja promjena Ustava BiH. PIC to nije postavio kao neki novi uvjet za zatvaranje OHR-a.

SAD će nastaviti podržavati promjene Ustava, ali uspjeh tog procesa ne odražava se na budućnost OHR-a. Moja domovina i nakon odlaska OHR-a ostaje snažno opredijeljena prema BiH. Čvrsto podržavamo evropski put vaše zemlje i ništa nas neće više usrećiti od momenta kada budete članica EU. Zato ćemo nastaviti raditi sve što je u našoj moći da taj proces bude uspješno proveden. To znači i da ćemo biti spremni zauzimati političke stavove kako bismo pomogli da se evropskim putem ide.

SAD ne ide nigdje. Vidite novu ambasadu koju gradimo. Ona mnogo košta i simbolizira opredijeljenost američkog naroda da pomogne BiH. Pratimo i aktivnosti BiH ka članstvu u NATO-u. Želimo vas vidjeti u toj asocijaciji što je prije moguće.

Dakle, međunarodna zajednica strukturirat će svoje prisustvo u BiH na način kojim će se pomoći građanima i institucijama BiH u reformama koje su pred njom. Tu smo i ostat ćemo. Forma se može promijeniti, naše opredjeljenje za boljitkom BiH ne!
 
 
Petak, 11 Juli 2008
 
Tijela 308 šehida, žrtava genocida koji se desio u Srebrenici jula 1995. godine, pronađena su na čak 55 različitih lokacija, rekao je danas novinarima u Srebrenici Amor Mašović. Kako je rekao, neke od ovih žrtava su ekshumirane ili njihovi posmrtni ostaci prikupljeni sa površine čak prije punih 13, odnosno 12 godina.

- Neki od njih su pronađeni 1996. godine na Pobuđu, na Kameničkom brdu, na ostalim lokacijama površinskih grobnica i evo trebalo je toliko godina, 12 godina, da prođe da bi smo uz pomoć krvnih uzoraka DNK njihovih članova porodice ponovo uspjeli vratiti imena i prezimena tim žrtvama - kazao je Mašović.

- Ovih 308 dolaze iz 55 različitih masovnih i nekoliko pojedinačnih površinskih grobnica. Neki od njih su ekshumirani od strane finskog tima o kojem se jako malo zna u našoj zemlji. Naime, jedna grupa forenzičara iz Finske je došla u proljeće 1996. godine i prva je zapravo došla do tijela srebrenički žrtava na Kameničkom brdu i neki od onih koji će danas biti ukopani su upravo tada ekshumirani - objasnio je Mašović novinarima.

Prema njegovim riječima, od ovih 55 masovnih grobnica većina su sekundarnog tipa, dakle žrtve su donesene sa primarnih lokacija u raskomadanom stanju.

Tijela su unakažena kašikama bagera, buldožera...

Neke od žrtava koje danas kopamo, kojima klanjamo dženazu su pronađeni i u grobnicama na teritoriji Republike Srbije.

Obrada: Samir Salihovic

11.Juli 1995. godine
dasenezaboravi.gif
Ubijeno preko 8.000 Bosanskih Muslimana

Ovaj site je powered By: * Webmaster & Designer * Bosanac Samir Salihovic
All Rights Reserved 2005-2009 SrebrenicaNet.com & Srebrenica1995.org